Edukacijski projekti koje udruga vodi


Savez Roma u Republici Hrvatskoj pokretač je i sudionik nekoliko većih projekata u Republici Hrvatskoj i zemljama iz okruženja.

Započeli smo sa Edukacijskim ljetnim školama čiji je cilj bio podučiti romski mlađi naraštaj jeziku i kulturi Roma. Polaznici Ljetnih škola, bili su mladi Romi od 12 do 17 godina, polaznici od četvrtog do osmog razreda osnovnih škola te prvih i drugih razreda srednjih škola. Ljetne škole su održavane širom naše domovine u vrijeme školskih praznika, krajem 8. mjeseca, a neposredno prije početka nove školske godine. Trajale su između pet do sedam dana i osnovna obuka bila je učenje romskog jezika, kulture i književnosti. Osim ove obuke, sudionici ljetnih škola imali su i poduku iz medicinske i zdravstvene kulture te tjelesnu nastavu.

Tijekom deset godina, kroz ove radionice prošlo je više od 500 mladih Roma. Neki od njih, danas su cijenjeni članovi našeg društva, medicinski radnici, odvjetnici, tehničari i sudjeluju u daljnjem radu i pomoći romskoj zajednici.

Paralelno sa Edukacijskim ljetnim školama, “KALI SARA” je tijekom svojega postojanja intenzivno radila na tiskanju i objavljivanju knjiga na romskom i hrvatskom jeziku. Neke od njih postale su primarni izvor informacija o romskom jeziku te je na osnovu toga 2008. godine nastao i PRVI ROMSKO – HRVATSKI i HRVATSKO – ROMSKI RJEČNIK ili ROMANO – KROACIJAKO thaj KROACIJAKO – ROMANO ALAVARI autora Veljka Kajtazija, niz slikovnica na temu malene Romknje SARE i njezinih doživljaja u odrastanju čiji je autor također bio Veljko Kajtazi, POVIJEST ROMSKE KNJIŽEVNOSTI, autora Rajka Đurića i Veljka Kajtazija, GRAMATIKE ROMSKOG JEZIKA – GRAMATIKA E ROMANE ČHIBAKI (2012) autora Ljatifa Demira i Nevsija Durmiša, ROMSKE POSLOVICE – SAR RROMANO ILO – NANAJ P-I SASTI PHUV Marcel Courthiade i Veljko Kajtazi. I pored toga, svaki praznik romskog naroda, obilježen je prigodnim izdanjima: ZBORNIK SVJETSKI DAN ROMSKOG JEZIKA koji sadrži materijale i govore svih sudionika dosadašnjih događanja i uređuje se svake godine nakon završetka simpozija, ZBORNIK RADOVA: Jednake mogućnosti – bolja integracija romske djece u obrazovni sustav RH, autorice Ljubice Bakić Tomić, ISTRAŽIVANJE ZDRAVSTVENOG STANJA ROMSKE POPULACIJE (Primorsko goranske i Međimurske županije) i ISTRAŽIVANJE ZDRAVSTVENOG STANJA ROMSKE POPULACIJE (Osječko baranjske županije) dr. Branka Kajtazija, zbornik sa obilježavanja MEĐUNARODNOG DANA SJEĆANJA NA ROMSKE ŽRTVE HOLOKAUSTA/SAMUDARIPEN koji se izdaje svake godine, a nakon obilježavanja ove komemoracije. KALI SARA u svojem uredu, ima više od 1000 naslova vezanih uz Rome i romsku problematiku čiji su autori iz cijelog svijeta.

Na osnovu nastanka PRVOG ROMSKO – HRVATSKOG i HRVATSKO – ROMSKOG RJEČNIKA – 2008. godine pokrenuta je inicijativa o obilježavanju SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA.

2009. godine prilikom prvoga Simpozija Svjetskog dana romskog jezika, sudionici simpozija usvojili su DEKLARACIJU i POVELJU te su pozvali sve države u svijetu da omoguće Romima, kao i romskom jeziku, jednak položaj s jezicima ostalih manjina u njihovim zemljama, kao dijela europskih jezika moderne kulture. 25. svibnja 2012. godine, a na prijedlog Klubova zastupnika svih stranaka u Hrvatskom saboru te Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je donio Zaključak o podupiranju inicijative da se 5. studenog obilježava i prihvati kao Svjetski dan romskog jezika te pozvao i druge nacionalne parlamente, međunarodne institucije i organizacije kao i sve druge ljude dobre volje u svijetu da se pridruže ovoj inicijativi. Do sada se u 12 održanih simpozija, na kojima je sudjelovalo više od 100 profesora, lingvista, književnika, novinara i svih drugih koji prate i rade na romskom jeziku raspravljalo o 2009. -Standardizaciji, normatizaciji i kodificiranju romskog jezika, 2010. – Romskom jeziku u matičnim državama, 2011. – Romskom jeziku u obitelji, 2012. – Romskom jeziku u institucijama, 2013. – Policentričnosti romskog jezika, 2014. – Emocionalni i kulturološki aspekt romskog jezika te 2015. – Položaju Roma u RH: jezik, kultura i književnost.


Samudarpien - Dan sjećanja na romske žrtve Holokausta


Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Holokausta / Samudaripen obilježava se 02. kolovoza kao dan sjećanja na 2897 ubijenih Roma u koncentracijskom logoru Auschwitzu na inicijativu Saveza Roma u RH ˝KALI SARA˝ i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija.

Ovaj datum, prihvaćen je i od strane Vijeća Europe, a na inicijativu romskih organizacija i obilježava se diljem Europe. Na taj dan se sjećanjima i komemoracijama obilježavaju stradanja Roma diljem Europe tijekom II Svjetskog rata. Procjene su da je u Drugom svjetskom ratu ubijeno više od 500.000 Roma, ali konačni broj nikada neće moći biti utvrđen.

Tijekom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i uz suradnju ustaškog režima s nacističkom Njemačka, donijeto je zakonodavstvo unutar kojega su donesene i odredbe o rasnoj pripadnosti, a koje su ozakonile progon Roma i Židova u NDH.

Tijekom srpnja 1942. godine, svi Romi s područja. NDH deportirani su u mjesto Jasenovac. Za razliku od većine drugih zatočenika ovog koncentracijskog logora, oni po dolasku u logor nisu bili identificirani po imenu, nego po broju vagona kojim su dovezeni u logor. Uz Jasenovac Romi su ubijani i u drugim ustaškim logorima i na stotinama drugih lokacijama na području današnje Republike Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine i dijelovima Republike Srbije.

Ispočetka je logor bio smješten u selu Uštica i to je mjesto potom dobilo naziv ˝ciganski logor˝. Kasnije su ih prebacivali u selo Gradina na drugoj obali Save, mjesto masovnih ubojstava i stradanja.

Kako nisu vođeni točni podaci o broju zatočenih Roma, a većina Roma u to vrijeme nije bila upisana u matične knjige, školske i druge evidencije iz toga doba, točan broj ubijenih Roma u Jasenovcu je nemoguće utvrditi. Koliki su razmjeri genocida bili, najbolje ilustrira podatak da je prema popisu 1948. godine na području današnje Republike Hrvatske živjelo samo 405 Roma. Holokaust Roma zahvatio je najveći dio Europe i rezultirao ubijanjem, prema procjenama od 220 do 500 000 Roma. U nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeni su deseci tisuća Roma, a jedna od najtragičnijih epizoda dogodila se u noći s 2. na 3. kolovoza 1944. godine kada su nacisti ubili posljednju grupu od 2897 Roma. U spomen na taj događaj, Vijeće Europe je, na inicijativu brojnih romskih organizacija proglasilo 2.8. Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve Holokausta – Samudaripen.

Svake godine tog dana se na romskom groblju u Uštici okupljaju mnogobrojni Romi i prijatelji romske zajednice odavajući počast nevinim žrtvama ovog užasnog logora.


Nastavljamo raditi za očuvanje naše kulture i jezika


Na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, sudjeluju predstavnici Roma iz Hrvatske i susjednih zemalja, najviših državnih institucija, veleposlanstava, vjerskih zajednica, romskih nevladnih organizacija, organizacija za ljudska prava, udruga antifašista te jedinica lokalne i područne samouprave.

Na inicijativu saborskog zastupnika 12 nacionalnih manjina Veljka Kajtazija Hrvatski sabor je 12. prosinca 2014. godine jednoglasno priznao Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Holokausta/Samudaripen. Ovim priznanjem Republika Hrvatska svrstala se uz bok zemalja koje su do sada već podržale tu inicijativu te time postala treća država u svijetu koja je službeno priznala ovaj veliki datum. Do sada su takav potez u svojim Parlamentima učinile Poljska i Mađarska.

2015. godine Savez Roma u Republici Hrvatskoj ˝KALI SARA˝ je u suradnji sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem, Ministarstvom kulture, Spomen područje Jasenovac i Gradom Zagrebom pokrenula inicijativu da se ovo mjesto stradanja Roma dostojno obilježi i uredi.

Nadalje, već dugi niz godina Savez je ostvario odličnu suradnju sa Ministarstvom zdravlja u organiziranju radionica o zdravlju na temu: ˝Prevencija zdravlja i borba protiv ovisnosti˝.

Bit radionica je edukacija romske djece i mladih Roma o zdravstvenoj zaštiti, osobnoj higijeni i pravilnoj prehrani te o očuvanju zdravlja. Naglasak edukacije je na prevenciji bolesti te prepoznavanje ovisnosti kod sebe ili unutar obitelji, obzirom na to da je naše višegodišnje iskustvo pokazalo da su najčešći uzroci bolesti među romskom populacijom, ovisnost o alkoholu i narkoticima.

Do sada smo radionice organizirali u Gradu Zagrebu, Osječko baranjskoj županiji, Primorsko goranskoj županiji, Istarskoj županiji i Međimurskoj županiji. Na kraju svake naše radionice objavljujemo brošuru o Istraživanju zdravstvenog stanja romske populacije županije u kojoj se radionica odvijala.

Na kraju važno je napomenuti da su naši predavači na radionicama, osim što su intelektualci i provjereni stručnjaci i sami pripadnici romske nacionalne manjine što je vrlo bitno jer poznaju romski jezik te su izvrstan uzor mladim ljudima.

Kroz zajedničku suradnju sa Ministarstvom zdravlja i saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem uspjeli smo svakom romskom naselju uručiti komplete prve pomoći.