Svjetski dan romaskog jezika 2011. godine


Svjetski dan romskog jezika održan je od 3.11. – 5.11. 2011. godine u Zagrebu u organizaciji Udruge za promicanje i obrazovanje Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara" na čelu sa predsjednicom Udruženja Ankom Dalipovskom i potpredsjednikom Udruženja Veljkom Kajtazijem.

Na Svjetskom danu romskog jezika sudjelovali su predstavnici iz  Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Francuske, Švicarske, Japana, Nizozemke, Srbije, SR Njemačke, Albanije, Mađarske i Rumunjske. Među poznatim lingvistima i romskim aktivistima koji su prisustvovali ovom skupu bili su: Marcel Kourtiade, Ali Krasnići, Ljatif Demir, George Sareau, Orhan Galjuš, Goran Đurđević i Hedina Tahirović Sijerčić.

album 2011

Na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu predavanja na temu „Upotreba romskog jezika u familiji“ održao je dr. George Sareau iz Rumunjske.  Predavanje na temu „Romski identitet i jezik kod Roma u dijaspori“ održala je Hedina Tahirović Sijerčić koja je u svom predavanju govorila o migraciji Roma, njihovom identitetu, gubljenju romskog jezika i višejezičnosti Roma u dijaspori. Svoje predavanje Hedina Tahirović Sijerčić je završila citirajući riječi Trosset-a “Pojedinac se boji uspjeha jer postati tečnim govornikom drugog jezika znači postati druga osoba. Strah od gubljenja vlastitog identiteta stvara snažan otpor prema potpuno uspješnom usvajanju novoga jezika.”

Predavanje na temu „Može li  romski jezik nestati sa ovih prostora?“ održao je prof. Ljatif Demir,  a prof. dr. Marcel Kourtiade na temu „Upotreba romskog jezika u IT“.  Sadržaji ovih tema proširili su i potpomogli problematiku u samom procesu standardizacije i kodifikacije romskog jezika.

Nakon predavanja održana je i Press konferencija na kojoj su referiranje odluke i zaključci za Simpozijuma svjetskog dana romskog jezika:

  • Nužna je potreba da Romski jezik, kultura i povijest budu dio visokoškolskih institucija i svih škola  (predškolskih ustanova, osnovnnih škola, srednjih škola, viših i visokoškolske)   u kojima će biti angažiran adekvatan kadar i korištena adekvatna literatura.
  • Priznati i poštovati kulturnu baštinu i da se ista cirkulira kroz izdavaštvo i medije.
  • Koristiti rječnik i terminologiju o prošlosti Roma u romskim knjigama, na konferencijama, izložbama i u filmovima koji su posvećeni evropskoj prošlosti Roma.
  • Potreba je korištenja romskog  jezika u svim sferama privatnog i javnog života, uz korištenje međunarodne terminologije i novih produktivnih neologizama.  Posebna pažnja treba da se posveti onim neologizmima koji su podržani u romskim leksičkim izvorima.
Pored isticanja ovih zaključaka navedene su i veoma bitni zadaci koji će uticati na afirmaciju i unapređenje romskog jezika:
Povratak izgubljenih i zaboravljenih segmenata jezika
  • Priznati i poštovati kulturnu baštinu i da se ista cirkulira kroz izdavaštvo i medije.
  • Koristiti rječnik i terminologiju o prošlosti Roma u romskim knjigama, na konferencijama, izložbama i u filmovima koji su posvećeni evropskoj prošlosti Roma.
  • Potreba je korištenja romskog  jezika u svim sferama privatnog i javnog života, uz korištenje međunarodne terminologije i novih produktivnih neologizama.  Posebna pažnja treba da se posveti onim neologizmima koji su podržani u romskim leksičkim izvorima.
Pored isticanja ovih zaključaka navedene su i veoma bitni zadaci koji će uticati na afirmaciju i unapređenje romskog jezika:
  • Povratak izgubljenih i zaboravljenih segmenata jezika
  • U okviru obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika održan je i koncert je  u zagrebačkom kazalištu lutaka gdje su se svojim spletom igara predstavili članovi folklornog društva „Romani čehrajin“ iz Mađarske.Na Svjetski dan romskog jezika 5. novembra organizirana je i posjeta Spomen području Jasenovac i Memorijalnom muzeju u Jasenovcu kao i romskog groblju u selu Uštica.