SRRH “KALI SARA” sudjelovao 2. Romskoj konferenciji starješina i 3. Svjetskom romskom festivalu kulture
23.10.2017
U okviru Svjetskog dana romskog jezika održan Međunarodni simpozij “Romski jezik i kultura u emigraciji krajem 20. stoljeća”
04.11.2017

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano središnje obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika

Foto: HAZU

Piše: Marijan Lipovac

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 3. studenog održano je središnje obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ koji je ujedno proslavio i svoju desetu godišnjicu.

Foto: HAZU

Na obilježavanju je bio i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je izrazio zadovoljstvo što se ovaj važan dan za romsku zajednicu obilježava već treći put u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti – krovnoj znanstvenoj i intelektualnoj instituciji u Hrvatskoj, koja više od stoljeća i pol čuva i njeguje hrvatski kulturni i nacionalni identitet, budući da je upravo jezik jedna od najvažnijih sastavnica identiteta jednog naroda. Podsjetio je da se Romi u Hrvatskoj prvi put spominju 1362., u jednom dubrovačkom trgovačkom spisu. „Danas u svijetu prepoznajemo više od 7000 različitih jezika, a dio te bogate lingvističke raznolikosti je i romski jezik koji za Rome postaje njihova jedina domovina“, rekao je Jandroković. Podsjetio je da je Hrvatski sabor 2012. kao prvi među svjetskim parlamentima proglasio 5. studenog Danom romskog jezika, što je 2015. priznao i UNESCO. „Svojem potporom Hrvatski sabor je na najbolji način pokazao svoju ulogu u promicanju i zaštiti prava nacionalnih manjina. Dao je primjer i ostalim parlamentima da podrže ovaj važan datum za romski narod“, poručio je Jandroković, dodavši da romski jezik kao dio UNESCO-ovog naslijeđa ima svoju ulogu u očuvanju i promociji svjetske civilizacije i kulture te služi kao izvor obogaćivanja „naše zajedničke hrvatske, europske i svjetske baštine“. Prema Jandrokovićevim riječima, obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika mora biti trajni poticaj za njegova daljnja znanstvena istraživanja, kodifikaciju i standardizaciju. Podsjetio je da zaštita i promicanje jednakosti spadaju u najviše ustavne vrednote Hrvatske koja ima obvezu unapređivanja postojeće razine zaštite prava nacionalnih manjina, u duhu tolerancije i pluralizma te uvažavanja raznolikosti na kulturnom i društvenom planu. „Prepoznavajući doprinos nacionalnih manjina razvoju hrvatskog društva, naša trajna obveza je stoga nastaviti raditi na zaštiti prava nacionalnih manjina u suradnji s njihovim predstavnicima i saborskim zastupnicima. Pritom se odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina moraju nastaviti provoditi uz dosljednu primjenu hrvatskih zakona. Pripadnici romske zajednice stoljećima smatraju Hrvatsku svojom domovinom i stoga svi zajedno moramo na sustavan, konkretan i trajan način što više pomoći pripadnicima romske manjine u Hrvatskoj, prije svega u poboljšanju uvjeta života, njihovom uključivanju u društveni život i procese odlučivanja u lokalnoj i široj zajednici te u poticanju na preuzimanje aktivne uloge u promjeni svog položaja u društvu, a da pritom ne izgube vlastiti identitet, kulturu i tradiciju.

Istodobno, kao društvo moramo još više raditi na promjeni stava ostalih građana prema romskoj manjini promičući načela nediskriminacije. Jednaki pristup obrazovanju, kulturi i znanosti jedino je rješenje za bolju integraciju romske zajednice u hrvatsko društvo. To znači trajno promicati što veću uključenost romske djece u sustav obrazovanja od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja bez obrazovne segregacije“, poručio je Jandroković.

Foto: HAZU

Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Jakša Barbić kazao je da je HAZU već treću godinu domaćin obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika jer to proizlazi iz Akademijinog poslanja. „Hrvatska akademija je čuvar nacionalnog identiteta, ali ne samo većinskog naroda, nego i svih drugih koji s njim čine jednu cjelinu, a Romi već sedam stoljeća žive u Hrvatskoj i opstali su unatoč nedaćama kao jedna od najstarijih autohtonih nacionalnih manjina. Romi su integrirani u hrvatskog društvo jer žive po cijeloj Hrvatskoj. Riječ je o životu, a ne o suživotu“, rekao je akademik Barbić. Poručio je da HAZU brine o najvišim vrijednostima društva u koja spadaju i jednakost i ravnopravnost te se zalaže za izgradnju modernog društva u kojem zalaganje za navedene vrijednosti ne proizlazi iz Ustava i zakona, nego iz osobnog uvjerenja.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić kao izaslanica premijera Andreja Plenkovića izrazila je potporu Vlade rješavanju problema romske zajednice, posebno ublažavanju teških socijalnih prilika života njenih pripadnika koji imaju nisku stopu zaposlenosti. „Romska zajednica će opstati jedino ako se bude obrazovala i zapošljavala jer samo tako će Romi biti ravnopravni građani ove države“, kazala je Murganić. Izaslanica predsjednice Republike Renata Margaretić Urlić pohvalila je suradnju zastupnika nacionalnih manjina s Vladom kao njenih partnera u parlamentarnoj većini i istaknula važnost obrazovanja Roma sve do najviših akademskih stupnjeva. Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić podsjetio je na deset godina suradnje Grada Zagreba sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“. „Budite ponosni na svoje korijene, na svoje porijeklo, ali i na svoju Republiku Hrvatsku“, poručio je Bandić Romima. Saborski zastupnik za romsku nacionalnu manjinu Veljko Kajtazi podsjetio je da je obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika započelo upravo u Hrvatskoj 2008. kada je objavljen prvi romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik kojem je on bio autor. Poručio je da je rješavanje romskih problema dvosmjerni proces, pojasnivši da se Romi trebaju jače uključiti u politički i društveni život i upoznati se s funkcioniranjem sustava. „Ulazak Roma u institucije za vrijeme njihovih praznika samo je simbolični čin. Romi moraju ući u institucije, posebno na lokalnim razinama koje često nisu koordinirane s nacionalnom razinom“, rekao je Kajtazi. Poručio je da u idućih deset godina očekuje da pomake osjete najsiromašniji pripadnici romske zajednice, što se odnosi na legalizaciju romskih naselja i rješavanje osnovnih infrastrukturnih problema. Najavio je da će se 2018. navršiti tisuću godina od početka iseljavanja Roma iz Indije.

Skup je pozdravio i predsjednik Međunarodne romske unije Normund Rudevič koji je zahvalio Hrvatskoj što je prva u svijetu priznala romski jezik kao jedan od službenih manjinskih jezika. Podsjetio je da su Romi svoj jezik sačuvali tako što su ga stoljećima prenosili usmeno, za razliku od primjerice Židova, i istaknuo da se svijet danas treba upoznati i s romskom filozofijom, dok bi na svjetskoj razini trebalo donijeti ustav romskog naroda.

Profesor romskog jezika na Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Ljatif Demir iznio je podatke prema kojima danas ima od šest do osam milijuna govornika romskog jezika, od čega iz 60 posto živi u zemljama jugoistočne Europe. „Romski jezik čuje se na prostoru od Izmira do Helsinkija. Romi iz Pertha u Australiji i iz Ciudad Mexica imaju 80 posto jezične kompatibilnosti, dok u nekim državama nema kompatibilnosti između dva susjedna mjesta“, rekao je Demir.

Obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika obilježava se i međunarodnim znanstvenim skupom na temu Romski jezik i kultura u emigraciji krajem 20. stoljeća u petak i subotu, dok će se u nedjelju održati koncert jazz orkestra HRT-a te projekcija dokumentarnog filma povodom deset godina rada Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“.